Abstract:
U vremenu kada se sofisticirane prevare u finansijskim izvještajima sve češće otkrivaju, forenzično računovodstvo postaje nezamjenjiv alat za otkrivanje i dokazivanje kriminalnih aktivnosti. Iako finansijski revizori teoretski imaju mogućnost otkrivanja prevara, većina njih ostane neotkrivena primjenom standardnih revizorskih procedura. Dodatno, primarna funkcija revizije nije niti fokusirana na otkrivanje prevara, što stvara prostor za primjenu specijaliziranih metoda i pristupa koje pruža forenzično računovodstvo. Stoga, ovaj rad istražuje ulogu forenzičnog računovodstva u otkrivanju i procesuiranju slučajeva krivotvorenja i uništenja poslovnih knjiga i isprava u Federaciji Bosne i Hercegovine. S obzirom na značaj finansijskih informacija za donošenje poslovnih odluka i njihovu čestu zloupotrebu kroz različite prevare, rad analizira specifične metode prikrivanja kriminalnih aktivnosti i mogućnosti njihove detekcije. Posebna pažnja posvećena je analizi primjene modela „trougla prevare“ u lokalnom kontekstu, učestalosti i motivima počinilaca, te ulozi nadležnih organa u procesuiranju ovih slučajeva. Iako zakonodavni okvir jasno definiše njihove nadležnosti, tužilaštva u FBiH suočavaju se s brojnim izazovima, uključujući nedostatak kadrova, slabu opremljenost i preopterećenost predmetima, što usporava efikasnost istraga. Kroz analizu sudske prakse, rad istražuje obrasce ponašanja počinilaca, izazove dokazivanja namjere te najčešće izrečene kazne za krivotvorenje dokumentacije. Istraživanje pokazuje da je ostvarivanje materijalne koristi dominantan motiv za ove prevare, dok je priznanje krivice najčešće bio ključni element koji je olakšao proces dokazivanja, pružajući sudu značajnu osnovu za donošenje presude. Također, rezultati ukazuju na potrebu za jačanjem institucionalnih kapaciteta, posebno uvođenjem certificiranih forenzičnih računovođa, kako bi se unaprijedila prevencija i procesuiranje ovakvih krivičnih djela.
