Abstract:
Završni rad analizira organizacionu namjeru korištenja forenziĉno-raĉunovodstvenih usluga u detekciji i prevenciji prevara, praveći paralelu izmeĊu meĊunarodnog i nacionalnog koncepta, te prezentira ulogu forenziĉnog raĉunovodstva u otkrivanju i sprjeĉavanju prevara u organizaciji. Radom se ţeli postići uvid o tome koliko je javnost upoznata sa terminima kao što je forenziĉno raĉunovodstvo, forenziĉni raĉunovoĊa, da li je razvijena svijest o znaĉaju same uloge forenziĉnog raĉunovoĊe u detekciji i prevenciji prevara.
Zatim istražujući zakonske regulative ove oblasti identificirati nedostatke u postojećoj
regulativi koji spr j ečavaju razvoj forenzičnog računovodstva u BiH, kao i potrebu za
edukacij u različitih aktera o ovoj temi u svrhu prevencije prevara, njihovog otkrivanja i
kažnjavanja. Polazeći od činjenice da je forenzično računovodstvo instrument
rasvjetljavanja kriminalnih radnji, činjenica vezanih za imovinske sporove i sl., njegove
aktivno sti se temelje na informacijama poslovnog računovodstva i dokumentacije.
Veliki korporativni skandali u SAD-u i Evropi, s poĉetka XXI stoljeća, poput Enrona, Parmalata, WorldComa i brojni drugi ozbiljno su uzdrmali povjerenje javnosti u rad i prezentirane rezultate rada revizora. Posljediĉno, mnoge drţave prepoznale su potrebu uvoĊenja forenziĉnog raĉunovodstva, kao naprednijeg i pouzdanijeg oblika zaštite od manipulativnog finansijskog izvještavanja privrednih društava, te su raĉunovodstvenu profesiju upotpunile zvanjem forenziĉnog raĉunovoĊe, kao aktivnog borca protiv razliĉitih vrsta prevara u privrednim društvima.
Analizi je prethodio osvrt na korporativne skandale u svijetu, te potrebe razvoja profesije forenziĉnog raĉunovodstva a sve zajedno je stavljeno u kontekst teorije i prakse u BiH. Teţište rada ĉine zakljuĉci empirijskog istraţivanja provedenog na uzorku raĉunovoĊa i revizora, te finansijskih djelatnika. Empirijsko istraţivanje imalo je svrhu identificirati motive i razloge uvoĊenja forenziĉnog raĉunovodstva, kao dio raĉunovodstvene profesije, u organizacijama, te prepoznavanja vaţnosti i uloge forenziĉnog raĉunovoĊe u detekciji i prevenciji prevara.
Rezultati istraţivanja pokazuju na pozitivan odnos ispitanika prema uvoĊenju ove profesije kao sastavnog dijela grane raĉunovodstva, pri tome istiĉući svoje pozitivne stavove o samoj profesiji. Ne dovodeći u pitanje navedeno, empirijska istraţivanja i analiza zakonodavnog i institucionalnog okvira u Bosni i Hercegovini, ukazuje i na ograniĉenja koje utiĉu na primjenu ove grane raĉunovodstva, a za ĉije adresiranje su date i konkretne preporuke.