Abstract:
Vrednovanje kompanija predstavlja važan korak u određivanju strategija i donošenju poslovnih odluka u kompanijama. Uz digitalne promjene na tržištu i tehnološki napredak kroz historiju su se mijenjale i metode vrednovanja. Tradicionalne metode vrednovanja su se oslanjale većinom na finansijske performanse i materijalnu imovinu, što danas ne predstavlja pravu sliku vrijednosti kompanije. S druge strane imamo metode vrednovanja bazirane na znanju, koje odražavaju bolje ekonomsku stvarnost. Ove metode fokusiraju se na nematerijalnu imovinu, inovacije i znanje prilikom procjene vrijednosti kompanija, što ih razlikuje od tradicionalnih metoda.
U prvom teorijskom dijelu rada upoznali smo se sa tradicionalnim metodama vrednovanja, sa njihovim glavnim karakteristikama, prednostima i nedostacima. Postoje mnogobrojne metode vrednovanja i svaka od njih se prilagođava različitim potrebama kompanija i tržišnim okolnostima. Zahtjevi kompanija se stalno mijenjaju, pa prema tome mijenjaju se i strategije kompanija, što dovodi do potrebe za stvaranjem novih metoda vrednovanja. Opisali smo koje su to inovativne metode, odnosno metode vrednovanja bazirane na znanju i po čemu se one razlikuju od standardnih metoda. Tehnologija konstantno napreduje pa u tome kontekstu vrednovanje bazirano na znanju dobija na značaju. U vrijednost kompanije nije dovoljno samo da uključimo materijalnu imovinu, nego i znanje i inovacije koje su dio naše svakodnevnice.
Empirijski dio rada bazirao se na određivanju vrijednosti kompanija Meta Platforms i Snap putem tradicionalne metode vrednovanja, odnosno metode diskontovanih novčanih tokova i metode intelektualnog koeficijenta dodane vrijednosti za vrednovanje bazirano na znanju. Korištenjem ovih metoda odredili smo vrijednost kompanija u posmatranom periodu. Istraživanjem se ispostavilo da bi nastavak korištenja tradicionalnih metoda vrednovanja ograničio vrijednost kompanija na finansijske pokazatelje, ne uključujući nematerijalnu imovinu. To bi moglo dovesti do podcjenjivanja stvarne vrijednosti kompanije. Također, primjena metoda vrednovanja baziranih na znanju, omogućila bi stabilniju i realniju sliku vrijednosti kompanija sa dugoročnim efektima na tržištu.
Rezultati su potvrdili da nematerijalna imovina i intelektualni kapital daju efikasniju sliku vrijednosti kompanija, ali ne trebamo zanemariti tradicionalan način vrednovanja kompanija koji se oslanja na finansijske pokazatelje. Dolazimo do zaključka da kombinacija tradicionalnih metoda i metoda vrednovanja baziranih na znanju daje sveobuhvatniju i precizniju sliku procjene vrijednosti kompanija, uzimajući u obzir i finansijsku i nematerijalnu imovinu.