Uloga vrhovnih revizorskih institucija u BiH u prevenciji korupcije

Abstract

Korupcija kao transnacionalna pojava dostigla je tolike razmjere da se mnoge zemlje, kao i Bosna i Hercegovina, nalaze u začaranom krugu, gdje je neophodna saradnja na međunarodnom nivou, sa progresivnijim djelovanjem na njenoj prevenciji. Upravo vrhovne revizorske institucije (VRI) prepoznate su kao aktivni mehanizmi kada je u pitanju prevencija korupcije. Međutim, obavljanjem svoje nadležnosti VRI ne mogu uticati na prevenciju korupcije bez zajedničkog i sinhronizovanog djelovanja svih aktera, kao i podrške izvršne i zakonodavne vlasti. Ovim istraživanjem je potvrđena činjenica da VRI u BiH u objavljenim izvještajima u kojima su opisane utvrđene činjenice i nepravilnosti, te date preporuke, mogu poslužiti kao koristan instrument za sprečavanje korupcije u javnom sektoru, te kroz nalaze i preporuke koje daju vezano za korištenje javnih sredstava usmjeravaju pažnju na mogućnost korupcije. Međutim, da bi pojačale odgovornost i dobro upravljanje davanjem preporuka u cilju poboljšanja mehanizama internih kontrola, boljeg nadzora nad javnim sredstvima i djelotvornijeg korištenja javnih sredstava, neophodna je podrška izvršne i zakonodavne vlasti. VRI kroz svoj rad podižu javnu svijest o korupciji javnim objavljivanjem nalaza revizija, te svojim radom unapređuju sistem finansijskog upravljanja i kontrole i doprinose većoj odgovornosti i transparentnosti u javnom sektoru. Njihova uloga u prevenciji korupcije podigla bi se na veći nivo ukoliko bi se zakonskim rješenjem uvele sankcije onima koji ne provode revizorske preporuke, te ukoliko bi se uključila podrška izvršne i zakonodavne vlasti. Neophodno je raditi na polju podizanja svijesti o prevenciji korupcije, kao i jačanju uloge VRI u prevenciji korupcije. Na taj način uticat će se na veće povjerenje u rad VRI, kao i na revidirane institucije, a povećat će se i stepen odgovornosti, a samim tim smanjiti pojava korupcije.