Abstract:
Pravedna trgovina je sistem certificiranja proizvoda koji teži rješavanju globalnih problema
u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju kao što su prisilni rad, nekvalitetni uslovi
rada i nepravedne plate. Osnovana je na principima kao što su minimalne otkupne cijene
iznad tržišnog minimuma, fokus na razvoj i tehničku podršku proizvođačima, efikasnost u
lancu opskrbe, transparentnost, dugoročna partnerstva, održiva proizvodnja i radni sindikati.
Postoji rastući tržišni interes za proizvode pravedne trgovine, ali njihov globalni tržišni udio
ostaje relativno skroman. Stavovi potrošača i njihovo znanje o pravednoj trgovini su ključni
za izbor proizvoda. Marketing i informisanje o pravednoj trgovini su presudni, a subjektivne
norme i personalne norme igraju važnu ulogu u formiranju prosocijalnih namjera kupovine.
Skepticizam potrošača može biti prepreka, dok subjektivno znanje potrošača može pojačati
namjeru za kupovinu. Istraživanja u Bosni i Hercegovini bi mogla doprinijeti boljem
razumijevanju faktora koji utiču na kupovne namjere proizvoda pravedne trgovine. Ciljevi
istraživanja uključuju definiranje veze između psiholoških obilježja potrošača i njihove
namjere kupovine, kao i ispitivanje uticaja normi ponašanja i skepticizma na te namjere.
Potrošači igraju ključnu ulogu u pravednoj trgovini, ali istraživanje Fairtrade Internationala
iz 2019. godine pokazuje da je većina potrošača u EU slabo uključena u etičku potrošnju, s
različitim nivoom svijesti o fairtrade oznakama među zemljama članicama. U kontekstu
ovakvih okolnosti u ovom radu su testirane osnovne hipotezekoristeći se metodom korelacije
i regresije, te je tako dokazano da subjektivne i personalne norme pozitivno utiču na namjeru
kupovine proizvoda pravedne trgovine. Zatim, dokazano je da uticaj subjektivnih normi na
namjeru kupovine je veći kod kupaca s manjim nivoom znanja, dok nije potvrđeno da uticaj
personalnih normi na namjeru kupovine je veći kad kupci imaju veći nivo znanja. Zatim,
rezultati istraživanja su pokazali da je uticaj subjektivnih normi na namjeru kupovine nije
veći kod manjeg nivoa skepticizma, iako se u radu pošlo od stava da je uticaj subjektivnih
normi na namjeru kupovine veći kod potrošača sa manjim nivoom skepticizma. Zatim,
dokazano je da je uticaj personalnih normi na namjeru kupovine veći kod potrošača sa
manjim nivoom skepticizma. Rezultati ukazuju na važnost subjektivnih i personalnih normi u formiranju namjere kupovine proizvoda pravedne trgovine. Složenost odnosa između subjektivnih normi, personalnih normi, znanja i skepticizma u odlučivanju o kupovini proizvoda pravedne trgovine naglašava potrebu za daljnjim istraživanjima kako bi se bolje razumjeli ovi uticaji. Dvije osnovne hipoteze su potvrđene, dok su od četiri pomoćne hipoteze dvije potvrđene, a dvije odbačene, što doprinosi dubljem uvidu u faktore koji oblikuju potrošačke namjere u kontekstu pravedne trgovine.