Abstract:
Cilj istraživanja na temu „Komuniciranje u vrijeme krize poslovanja“ je bio definisati i utvrditi osnove i uputstva kako komunicirati u vrijeme kriznog perioda. Iako kriza može biti izazvana različitim faktorima, za krizno komuniciranje važe gotovo u potpunosti jednaka pravila. Savremeni svijet se po prvi put našao u sveopćoj krizi (zdravstvenoj, ekonomskoj, pravnoj, socijalnoj...) izazvanom pandemijom COVID-19, kroz istraživanje i obradu teme smo utvrdili da li su osnovna pravila za krizno komuniciranje bila primjenjivana i u ovoj krizi. U završnom radu sproveo sam istraživanje na 284 ispitanika (32 aktivna člana Kriznog štaba Kantona Sarajevo i 252 aktivnih građana Kantona Sarajevo). Kvantitativni primarni podaci su prikupljani metodom ličnog i online anketiranja, uz vođenje računa o anonimnosti zbog dobijanja što objektivnijih odgovora. Većina zaposlenika, bilo da je riječ o javnim ili privatnim ustanovama i preduzećima, ne shvata u dovoljnoj mjeri važnost kriznog komuniciranja, te mu samim tim ne pridaje značaj kakav bi trebalo da ima. Istraživanje je kroz primjer komuniciranja kriznog štaba Kantona Sarajevo u vrijeme pandemije COVID19 dokazalo da je jedan od glavnih alata za uspješno kontrolisanje i savladavanje krize i da je bez istog gotovo sigurno nemoguće uspješno savladati krizu. Osnovna pravila i postulati za krizno komuniciranje vrijede za svaku vrstu krize. Iz svega prethodno navedenog je jasno da krizno komuniciranje treba i mora voditi stručna i odgovorna osoba koja prepoznaje značaj kriznog komuniciranja u kriznim vremenima, a takvu osobu zainteresovana lica uvijek prepoznaju. Istraživanje je pokazalo koliko je bitno da glavnu riječ u kriznom komuniciranju vodi stručna osoba kojoj će vjerovati zainteresovane strane i osoba koja zna odabrati pravi način za komunikaciju sa njima.
