Abstract:
Sportska rekreacija predstavlja važan aspekt u životima zaposlenika, pružajući brojne fizičke i psihološke koristi. U današnjem ubrzanom poslovnom okruženju, stres je čest problem koji može negativno utjecati na produktivnost i zadovoljstvo zaposlenika. Stoga je važno istražiti kako sportska rekreacija može pomoći u smanjenju stresa i povećanju zadovoljstva na radnom mjestu.
U ovom radu fokus je najprije proći kroz teoretsku osnovu, što se u nastavku može detaljno pročitati. Definisali smo pojmove organizacione kulture i klime te naveli koliko zapravo menadžeri i voditelji kompanija mogu poboljšati opće zadovoljstvo kod svojih zaposlenika, omugućavajući im pozitivno okruženje i željene uslove za rad. Definisali smo pojam burnouta, te naveli metode regulisanja pada energije. I na samom kraju teoretskog osvrta definisali smo pojam wellbeing, odnosno blagostanja/zadovoljstva. Osnovni cilj ove studije je istražiti pozitivni utjecaj sportsko-rekreativne aktivnosti na individualne performanse i zadovoljstvo zaposlenika. Za potrebe empirijskog istraživanja korištena je metoda online anketiranja, pri čemu je prikupljeno 246 anketa od ispitanika iz različitih kompanija, različitih zanimanja i demografskih karakteristika. U ovoj studiji definisano je 5 latentnih konstrukata, a to su blagostanje, organizaciona kultura, sportsko-rekreativna aktivnost, burnout, te individualne performanse. Odgovori su zatim analizirani pomoću statističkog softvera Smart-PLS 4.0, koji se često koristi za ispitivanje tehnike strukturalne jednačine (SEM), korisna za analizu odnosa između latentnih (neopipljivih) varijabli putem opserviranih varijabli. Za testiranje prethodno definisani konstrukata korištene su metode interne konzistentnosti (Cronbach's alpha i Composite reliability), te metode diskriminatorne validnosti (Fornell i Lacker i HTMT kriterij). Nadalje korišten je VIF test za procjenu multikolinearnosti među prediktorima u regresionoj analizi, te bias-corrected and accelerated (BCa) bootstrap metoda za testiranje hipoteza. I na kraju R-kvadrat (R-square), statistička mjera koja pokazuje proporciju varijanse zavisne varijable koja je objašnjena nezavisnim varijablama u modelu. Definisano je 6 hipoteza, od kojih jedna (H1) hipoteza nije potvrđena. Nalaz sugerira da postoji nedovoljno statističkih dokaza koji bi podržali ideju da blagostanje ima značajan utjecaj na individualne performanse. Ovaj rad pruža nekoliko ključnih praktičnih doprinosa za organizacije i menadžere. Prvo, jasno pokazuje da blagostanje zaposlenih ima pozitivan utjecaj na njihove radne performanse. Ovo naglašava važnost ulaganja u programe koji podržavaju fizičko i emocionalno zdravlje zaposlenih, kao što su programi za mentalno zdravlje, wellness inicijative i mjere za balans između posla i privatnog života. Kada se zaposleni osjećaju fizički i emocionalno dobro, njihova produktivnost i kvalitet rada značajno raste. Drugi značajan doprinos ovog istraživanja je povezivanje organizacijske kulture sa nivoom burnout-a kod zaposlenih. Nalazi ukazuju na to da pozitivna organizacijska kultura, koja podržava timski rad, inovaciju, otvorenu komunikaciju i priznavanje doprinosa, može smanjiti nivo stresa i prevenirati burnout. Menadžeri mogu koristiti ove informacije za stvaranje radnog okruženja koje podržava zaposlenike, smanjujući time rizik od emocionalne iscrpljenosti i depersonalizacije.
Treći praktični doprinos se odnosi na povezivanje rekreativnih aktivnosti sa blagostanjem i smanjenjem rizika od burnout-a. Rezultati pokazuju da angažman u fizičkim aktivnostima i rekreativnim programima može značajno poboljšati fizičko zdravlje, smanjiti stres i povećati ukupno zadovoljstvo zaposlenih. Organizacije mogu implementirati inicijative koje promovišu fizičku aktivnost, kao što su članstva u teretanama, organizovani sportski događaji i timske aktivnosti, kako bi unaprijedile zdravlje i zadovoljstvo svojih zaposlenih.