Abstract:
Tema ovog rada je Patrijarhalne društvene strukture i njihov uticaj na status lidera i liderica u politici u BiH. Kako bi se što jasnije sagledala zadata tema, prvo ću objasniti pojmove društvene strukture, patrijarhata, te političkog liderstva. Društvena struktura predstavlja relativno stabilno organizovani skup društvenih institucija i obrazaca institucionalizovanih odnosa koji zajedno čine jedno društvo. Patrijarhat, posmatran uopšteno je oblik društvene organizacije, formalne ili neformalne, u kojoj muškarci imaju primarnu kontrolu nad društvenim, političkim, ekonomskim i kulturnim institucijama. Dominacija muškarca je izražena kroz različite društvene prakse i običaje te je prate i perpetuiraju odgovarajuće društvene ideologije. Kako bi se govorilo o današnjoj situaciji u društvu, kada je riječ o liderstvu u politici, potrebno se osvrnuti na istorijske korijene. Na današnje stanje nije uticala samo politika s kraja prošloga vijeka, niti događaji koji su ga obilježili, već se u širem kontekstu treba osvrnuti na istorijske, ideološke i religijske koncepte koji su oduvijek kreirali rodne odnose na južnoslavenskom prostoru. Koliko su se i kako patrijarhalni obrasci mijenjali kroz istoriju do danas ili koliko se patrijarhalna kultura prilagodila tranzicijskim projektima i da li uopšte prolazi tranzicijsko stanje? Jesu li najveća dostignuća u razobličavanju patrijarhalnih stereotipa, ipak, bila ona iz vremena bivše Jugoslavije kada su žene dobile pravo glasa, odnosno kada su bile u istoj poziciji kao i muškarci pri dobijanju posla i visini plate? Antifašistički front žena (AFŽ), bila je ženska politička organizacija, osnovana 6. decembra 1942. godine u Bosanskom Petrovcu na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena. U različitim dokumentima ženama je potvrđeno aktivno i pasivno biračko pravo, koje su one već 1941. godine koristile prilikom izbora za narodnooslobodilačke odbore kao nove organe vlasti. Za položaj žena na Balkanu, pa tako i u Bosni i Hercegovini kao njegovom sastavnom dijelu, veoma je važna reprodukcija mita o balkanskom patrijarhatu. Stavovi o rodnoj ravnopravnosti su generalno ispunjeni stereotipima i uvjerenjima o dominantnoj ulozi i poziciji muškarca. Cilj ovog rada je da se ukaže na uticaj patrijarhalne društvene strukture na status lidera i liderica u politici u BiH, s fokusom na status liderica. Shodno navedenom, postavlja se istraživačko pitanje: Na koje načine patrijarhalna struktura društva utiče na status političkih liderica i lidera u BiH? Kako bi se odgovorilo na pitanje, koristiće se kvalitativna metoda i primijeniti intervju na uzorku od 6 mladih ljudi koji su politički aktivni na prostoru BiH.