Abstract:
Kada je došlo do krize na tržištu nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama 2007. godine, na globalnom nivou do kraja 2008. godine došlo je do velikih stečaja u realnom gospodarstvu. Cijene nekretnina koje su nerealno narasle naglo su počele padati tako da su nastali velik gubitci na globalnom nivou. Tada se postavilo pitanje koliko su ljudi zaista financijski pismeni budući da se desilo ovakvo nešto i to na globalnom nivou. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) od 1990-ih godina provodi međunarodna istraživanja o znanjima i kompetencijama petnaestogodišnjaka da utvrdi koliko su oni zaista spremni za potpuno i aktivno sudjelovanje u društvu. Ponukana globalnom financijskom krizom, u svom PISA istraživanju 2012 (Programme for International Student Assessment) uvela je i dodatno područje istraživanja – Financijska pismenost. Rezultati 18 zemalja koje u tada pristupile istraživanju u bili relativno dobri ali su ukazali da je potrebno dodatno educirati učenike i njihove nastavnike, da bi rezultati bili iznad razine koja je određena kao polazna razina financijskog znanja (razina 2). Također je utvrđeno da se financijska pismenost treba uvoditi u svim fazama životnog vijeka kako loše financijske odluke, odnosno financijsko neznanje ne bi dovelo do ovakvih scenarija. Glavni cilj ovog istraživanja je utvrditi koja je razina financijskog znanja učenika srednjih škola u Srednjobosanskom kantonu te koje u smjernice za dalje poboljšanje iste. Bosna i Hercegovina po prvi put je sudjelovala na PISA 2018 istraživanju ali je fokus bio na osnovnim istraživanjima (čitalačka, matematička i prirodoslovna istraživanja) tako da se financijska pismenost nije dodatno istraživala i te rezultate do sada nemamo. Osim glavnog istraživačkog pitanja o razini znanja, prije svega je bilo potrebno odgovoriti na pitanja koja bi mogla dati kompletnu sliku o znanju učenika, a odnose se na nastavne planove i programe i prisutnost koncepta financijske pismenosti u njima, spolu, te demografskim i socioekonomskim karakteristikama učenika. Završno istraživačko pitanje se odnosi na poziciju Bosne i Hercegovine u dostupnosti financijskog obrazovanja. Nakon postavljenih istraživačkih pitanja slijedi detaljna analiza podataka koja će na kraju rada dati odgovore na pet istraživačkih pitanja. Završni dio rada se odnosi na preporuke koje je potrebno uraditi da se financijska pismenost u ovom kantonu pomakne na novu i višu razinu, a da nije osnovna. Preporuke bi bile da se mijenjaju nastavni planovi i programi, da se uvedu pilot projekti, sudjeluje u narednim PISA istraživanjima u kojima bi se istraživala financijska pismenost kako bi se dobio podatak o financijskom znanju u ostalim kantonima, te na kraju uvesti cjeloživotno financijsko obrazovanje u svim životnim fazama.