Abstract:
Ličnost ekološki osviještenog pojedinca manifestira se u normama i pravilima ponašanja, ekološkim stavovima, a sposobnost da se identifikuju i analiziraju ekološki problemi, procijeni njihova hitnost i predlože ekološka rješenja odlika su dobro formirane ekološke svijesti (Khrushch & Karpiuk, 2021a). Nepovezanost sa prirodom može imati štetne efekte na ljudsku sreću i može doprinijeti uništenju naše planete. Nisbet et al. (2009) ispitivali su da li ljudi koji provode više vremena u prirodi osjećaju više sreće i da li su njihove lične osobine drugačije nego kod ljudi koji ne provode mnogo vremena u prirodi i ne vode značajnu brigu o okolišu. Došli su do zaključka da ljudi povezani s prirodom imaju tendenciju da budu otvoreni za iskustvo, prijatni i savjesni. Schultz (2000) i drugi tvrde da ako cijenimo i osjećamo brigu za prirodu, onda je želimo i zaštititi. Konkretno, rezultati mog istraživanja pokazali su direkne veze ekološke svijesti odnosno održivosti pojedinca na njegovu kreativnost kao i na njegovo akademsko postignuće. Sreća je važna ne samo za dobrobit pojedinaca već i za dobrobit društva. Ljudska bića žele živjeti u stanju sreće i prosperiteta. Sa stanovišta psihologije radi se o jako zanimljivom i izrazito subjektivnom pojmu. Da bi se osigurala maksimizacija sreće, potrebno je uzeti u obzir više od novca ili prihoda, i radije uključiti ispravno razumijevanje sreće na nivou pojedinca, porodice, društva i na nivou životne sredine. Rastuća sloboda ne samo da čini život produktivnijim i neobuzdanijim, već nam omogućava da budemo potpunije društvene osobe, u interakciji i utjecaju na svijet u kojem živimo (Boffo et al., 2017). Konkretno, u ovom istraživanju pokazalo se kako lična sreća ima direktnog uticaja na našu ekološku savjest, ponašanje i održivost. Kreativnost je sposobnost da se napravi ili na drugi način stvori nešto novo, bilo novo rješenje problema, nova metoda,uređaj, novi umjetnički predmet ili forma Pokazalo se da su brojne karakteristike ličnosti povezane sa kreativnom produktivnošću. Pojedinci imaju tendenciju da budu nezavisni i nekonformistički u svojim mislima i postupcima a jednako je važno ovladavanje određenim domenom – to jest sferom aktivnosti ili znanja koja zahtijeva visok nivo sposobnosti (Creativity, 2023, n.d.). U ovom istraživanju je otkrivena indirektna veza između inovativnosti i ekološke održivosti pojedinca, preko varijable sreće i varijable ekološke održivosti. Dakle, studenti koji imaju više izraženu ličnu inovativnost ili kreativnost imaju i bolje akademsko postignuće. Nadalje, studija pokazuje i pozitivnu vezu ekološke održivosti i inovativnosti na individualnom nivou. Visoko obrazovanje igra značajnu ulogu u manifestovanju kompetencije održivosti, vitalnog alata neophodnog za stvaranje pravednog i održivog društva (van der Leeuw et al., 2012). Ispitivanje akademskih postignuća je uobičajeno u obrazovnoj istraživačkoj literaturi, pri 2 čemu se većina studija odnosi na ocjene kao mjere uspjeha. Međutim, brojne studije u oblasti obrazovanja naglašavaju da se ishod procesa poput akademskog učenja treba valorizirati u smislu stepena u kojem se podudara sa definisanim ciljevima tog procesa (Neuman & Guterman, 2016). Istraživanja Gilmana & Huebnera (2006) otkrila su dosljednu povezanost akademskih postignuća sa subjektivnim blagostanjem. Dakle, u radu prikazani rezultati pokazuju postojanje pozitivnih ili direktnih veza među pojmovima. Napominjem kako nisu pronađene značajne razlike u akademskom samopoimanju među studentima u funkciji spola niti godina života i studija, pa se ovi rezultati nisu ni koristili kao moderirajući sadržaji u Modelu.