Analiza tržišnih reakcija na globalne šokove s fokusom na berzanske indekse

Abstract

Ovaj rad istražuje utjecaj tri različita globalna šoka - pandemije COVID-19, rata između Rusije i Ukrajine i trgovinskih tarifa koje je nametnula Trumpova administracija - na performanse i volatilnost tri glavna indeksa berze: EURO STOXX 50, S&P 500 i CSI 300. Zasnovana na hipotezi efikasnog tržišta (EMH) i modelima rizika i prinosa kao što su CAPM i APT, studija ispituje da li su tržišta reagovala anticipativno ili naglo na ove događaje i istražuje regionalne razlike između Evrope, Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Koristeći dnevne prinose, analiza ističe kako iznenadni makroekonomski i geopolitički poremećaji mijenjaju očekivanja investitora i dovode u pitanje robusnost efikasnosti finansijskog tržišta. Empirijski nalazi otkrivaju da globalni šokovi prvenstveno utiču na volatilnost tržišta, a ne na prosječne prinose. Pandemija COVID-19 izazvala je najoštriji skok volatilnosti, posebno na evropskim i američkim tržištima, dok je kinesko tržište pokazalo relativno veću otpornost. Rat između Rusije i Ukrajine imao je izražen utjecaj na evropski indeks zbog regionalne energetske ovisnosti, dok su S&P 500 i CSI 300 pokazali povećani rizik bez značajnih promjena u centralnim tendencijama. Nasuprot tome, Trumpove trgovinske tarife proizvele su ograničenije i očekivanije efekte. Ovi rezultati naglašavaju važnost volatilnosti kao ključne mjere tržišnog odgovora, a istovremeno ističu ulogu strukturnih ranjivosti, institucionalnih odgovora i regionalnih ovisnosti u oblikovanju tržišne dinamike u kriznim