Digitalna transformacija u preduzećima u Bosni i Hercegovini uz primjenu indikatora digitalne ekonomije i društva

Abstract

Povećane mogućnosti tržišta, veća agilnost, poboljšanje produktivnosti i povećana učinkovitost samo su površinski motivatori digitalne transformacije. U svojoj biti, digitalna transformacija je pozivnica da se unaprijedi sposobnost, razumijevanja svijeta i poveća povezanost,bez velikog napora. Imajući u vidu važnost digitalizacije za konkurentnost preduzeća i privrede u cjelosti, kao i značaj koji ovoj tematici daje Evropska Unija sa svojim institucijama, svrha ovog rada jeste dati što bolji uvid u nivo digitalnih mogućnosti preduzeća u Bosni i Hercegovini u odnosu na preduzeća u zemljama Zapadnog Balkana kao i identifikovati ključne izazove, ali i načine i prilike za razvoj i napredak preduzeća u njihovoj I4.0 tehničko-tehnološkoj transformaciji, odnosno usklađivanju sa digitalnim trendovima i standardima EU i međunarodne zajednice. Digitalna transformacija poslovanja predstavlja primjenu tehnologije u izgradnji novih poslovnih modela, procesa, softvera i sistema koji rezultiraju većim profitabilnim prihodima, većom konkurentskom prednošću i većom efikasnošću. Digitalni indeks ekonomije i društva (DESI) je inicijativa Evropske komisije koja ima za cilj procijeniti napredak članica Evropske unije (EU) u njihovoj digitalnoj transformaciji i koji pruža sveobuhvatnu procjenu različitih digitalnih faktora, uključujući povezanost, digitalne vještine, korištenje internetskih usluga, integraciju digitalne tehnologije u poslovanje i digitalne javne usluge. Istraživanjem poslovnih praksi Kane et al. (2015) ukazuju na to da preduzeća sa uspješnim digitalnim poslovanjem imaju definisanu strategiju, angažirano više rukovodstvo u promjenama, motivirano uključivanje zaposlenika u proces te usredotočenost na promjene u potrebama i interesima kupaca. Kada gledamo zemlje Zapadnog Balkana, podrška digitalizaciji i inovacijama može pomoći i gurnuti ovu regiju u bržu konvergenciju ekonomskog razvoja (Kostić i Stojanović, 2018). Broz et al. (2020) ukazuju na to da digitalna transformacija može imati značajan pozitivan uticaj na ekonomsku saradnju preduzeća u zemljama Zapadnog Balkana,: Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Bosna i Hercegovina. Empirijski dio istraživanja o digitalnoj transformaciji preduzeća u Bosni i Hercegovini sastoji se od tri dijela. U prvom dijelu fokus je stavljen na pregled naučnih članaka i sekundarnih podataka kako bi se stvorio početni uvid u dosadašnje i trenutno stanje konteksta digitalne transformacije u Bosni i Hercegovini. Drugi dio ima fokus na komparativnu analizu preduzeća Bosne i Hercegovine sa zemaljama Evropske Unije i regiona u okviru indikatora digitalne ekonomije i društva na bazi dostupnih statističkih podataka sa Eurostat baze podataka za period od 2019 – 2022. godine. Treći dio se odnosi na studiju slučaja izvršenu putem metode intervjua. Rezultati ukazuju na to da postoji sveprisutni uticaj digitalizacije na poslovanje preduzeća na Zapadnom Balkanu, s različitim stopama usvajanja i prilagođavanja u različitim zemljama. Povećanje online prodaje i promjene u posjedovanju web stranica reflektiraju dinamične promjene u digitalnom okruženju preduzeća u regionu. Važno je napomenuti da je digitalna transformacija ključna za ekonomski napredak i konkurentnost zemlje. Podaci ukazuju na potrebu za sveobuhvatnim planom usvajanja digitalnih tehnologija, obuke vještina i modernizacije obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, kao i na potrebu podrške vlade, regulatornog okvira i saradnje između javnog i privatnog sektora koji će imati ključnu ulogu u uspješnoj digitalnoj transformaciji preduzeća i društva u cjelini. Zaključak je da je potrebno poduzeti brze i odlučne korake kako bi se prevazišli izazovi i osiguralo da Bosna i Hercegovina postane konkurentnija u digitalnom dobu.